Kratki opis:
Prepustite se još jednom nezaboravnom putovanju kroz srce Srbije – od istorijske Brankovine, preko živopisnog Valjeva, pa sve do duhovnog mira Lelića, gde vas očekuju prirodne lepote, bogata tradicija i kulturno nasleđe koje oduzima dah.Opis ture:
Program putovanja:
Polazak iz Beograda u 8h, kod Vaznesenske crkve, ulica Admirala Geprata.
Vožnja do kulturno-istorijskog kompleksa Brankovina– sela punog istorije. Obilazak uz stručnog vodiča: Crkva Sv. Arhangela Gavrila iz 1830. – zadužbine Prote Mateje Nenadovića, gde se čuva dragocena riznica, u kojoj su, između ostalog, krst relikvijer iz 10. veka, Hadži Ruvimov krst u duborezu, Veliko jevanđelje koje je prota Mateja dobio od ruskog cara, ručni protin krst, ikone Svetog Arhangela Mihaila, Svetog Jovana i Svetog Nikole, brojne stare knjige, Sobrašice – spomenika narodnog graditeljstva, grob desanke Maksimović – naše istaknute pesnikinje, stare Protine škole, nove Desankine škole i Vajat Nenadovića.
Polazak za Valjevo, grad u zapadnoj Srbiji koji je, prema legendi, ime dobio po valjanoj zemlji i valjanim ljudima koji su je obrađivali. Valjevci su imali značajnu ulogu u oslobođenju Srbije u Prvom srpskom ustanku. Jedno od najstarijih gradskih naselja u Srbiji, pored mnogih vojskovođa, dalo je srpskoj istoriji, mnoga velika imena iz sveta književnosti, nauke i umetnosti. Obilazak Centralne postavke Narodnog muzeja, Muselimovog konaka ( gde su prikazane figure zatočenih velikana Ilije Birčanina i Alekse Nenadovića, posečenih u surovoj Seči knezova u februaru 1804.) i šetnja starim delom grada-Tešnjarom, koji se nalazi na desnoj obali reke Kolubare. Glavna ulica širine jedva šest metara, stešnjena je između obale i padine brega, zbog čega je čitava četvrt dobila ime Tešnjar. Danas je Tešnjar jedinstvena gradska celina 19. veka sačuvana u Srbiji. Njegova arhitektura je vrlo skromna i ilustruje ekonomske prilike vremena u kome je nastala. Okosnicu današnjeg sačuvanog jezgra čini dvadesetak kuća građenih u bondručnoj konstrukciji koje su sačuvale svoj prvobitni oblik. Dvorišta su kaldrmisana, uzana, dugačka, sa dosta cveća i drveća.
Nastavak putovanja do manastira Lelić, zadužbine Svetog vladike Nikolaja. Zidan je u kombinaciji sige i opeke u tzv. srpsko-vizantijskom stilu gradnje, čime je dobijena je dekorativnost fasade.U južnoj apsidi crkve počivaju mošti vladike Nikolaja prenete 1992. god. iz manastira Svetog Save u Libertvilu (SAD). U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i Crkveni muzej posvećen uspomeni na episkopa Nikolaja, jednog od najumnijih arhijereja Srpske pravoslavne crkve. Vladika Nikolaj je bio veliki prosvetitelj, doktor filozofije sa Oksforda, autor velikog broja religioznih i filozofskih dela. Obnovio je srpsko crkveno besedništvo i sam je bio najveći besednik u istoriji srpske crkve. Njegova dela do sada sabrana iznose 13 tomova.
Povratak u Beograd oko 20h.