Kratki opis:
Trodnevno putovanje kombijem (max 8 osoba) u obilazak Đavolje varoši, čuvenog prirodnog fenomena. Poseta Lukovskoj banji i kupanje u termalnim bazenima. Posle noćenja na Kopaoniku obilazak neobičnog Semeteškog jezera, kojem nauka još nije uspela daAktivnosti:
Obilazak Đavolje varošikupanje u termalnim bazenima Lukovske banje
Poseta Semeteškom jezeru
Obilazak Novog Pazara
Obilazak manastira Sopoćani
Obilazak Kopaonika
Tura kanjonom Samokovske reke
Vožnja kroz dolinu Ibra - Dolinu jorgovana
Opis ture:
1. dan – Beograd – Đavolja Varoš – Lukovska banja - Kopaonik
Polazak sa dogovorenog mesta u delu grada u kome živite, ako je u pitanju Beograd oko 07:30 časova. Putovanje klimatizovanim udobnim kombi vozilom u pravcu Prokuplja i Kuršumlije. Usput odmor i pauza za kafu.
Nastavak puta ka Đavoljoj varoši i obilazak jedinstvenog spomenika prirode koji je ušao u finalni izbor 7 novih čuda prirode. Tamo se, u “Đavoljoj” i “Paklenoj” jaruzi nalaze 202 zemljane figure, različitih oblika i dimenzija, visine od 2 do 15 m, širine od 0,5 do 3 m, sa kamenim kapama na vrhu. One nastaju kao rezultat specifičnog erozivnog procesa koji traje vekovima. Figure se obrazuju, rastu, menjaju, skraćuju, postepeno (vrlo sporo) nestaju i ponovo stvaraju. Deluje nestvarno... Ovaj geomorfološki fenomen je jedinstven u našoj zemlji i vrlo redak u svetu. Obilazak Đavolje varoši i slobodno vreme za ručak u restoranu u samom kompleksu.
Polazak do Lukovske banje, i kupanje u spoljnim bazenima sa termalnom vodom uz mogućnost korišćenja spa centra.
Lukovska Banja se nalazi na jugu Srbije, na istočnim padinama Kopaonika. Iako se nalazi na 681 m nadmorske visine, što je čini najvišom banjom u Srbiji, okružena je visovima od preko 1000 metara, pa ima prijatnu umerenu klimu. Lukovsku Banju karakterišu obilje izvora mineralnih voda, netaknuta priroda šumovitog Kopaonika i kristalno čist vazduh. Po broju izvora mineralnih voda, različitog sastava i temperature, i njihovoj izdašnosti (preko 100 l/s), spada u najbogatije u zemlji. Nastavak puta ka Kopaoniku. Dolazak u hotel Jat apartmani. Noćenje.
2. dan – Kopaonik – Semeteško jezero – Novi Pazar – Sopoćani
Doručak. Polazak ka Semeteškom jezeru. Semeteško jezero je najveće urnisko jezero na zapadnoj strani Kopaonika. Geolozi tvrde da je ovo jezero, pre više miliona godina nastalo od lednika. Kružnog je oblika, prečnika 60 metara. Uvek ima isti nivo, a vodom se snabdeva iz podvodnih izvora. Zbog velike širine i dubine podvodnih izvora, koji na središnjem delu jezera prave levak, praktično je nemoguće izmeriti dubinu. Mnogi ronioci su pokušavali, ali se nisu usuđivali da zarone dublje od 15 metara, zbog jakih vodenih struja, koje vuku u dubinu. Prosečna temperatura vode je 10 °C, u julu i avgustu do 20 °C. Na jezeru su se formirala ploveća ostrva na kojima ima rastinja i drveća. Kada duva vetar, ostrva se kreću po jezeru. Zbog ovih plovećih ostrva jezero je proglašeno za hidrološki spomenik prirode.
Nastavak puta ka Novom Pazaru. Obilazak centra grada. Odlazak do manastira Sopoćani. Manastir Sopoćani, dom Svete Trojice, je podigao kralj Stefan Uroš I (1243—1276) nedaleko od izvora reke Raške. Manastir se nalazi na 17 km zapadno od Novog Pazara. Na ovom mestu, izvorištu srpske srednjovekovne države Nemanjića, treći sin kralja Stefana Prvovenčanog je iza sebe ostavio zadužbinu koja svojom veličinom i lepotom nadmašuje sve dotadašnje srpske crkve. Freske manastira Sopoćani su pravo remek-delo umetnosti, što je mnogo godina kasnije Sopoćanima donelo svetsku slavu. Danas je jedan od najznačajnijih srpskih kulturnih spomenika, koji je 1979. godine uvršćen na UNESKO-vu listu svetske baštine u sklopu spomenika srednjeg veka objedinjenih pod zaštićenom celinom Stari Ras i Sopoćani. Povratak na Kopaonik. Noćenje.
3. dan – Kopaonik – Samokovska reka – Ibarska klisura – Beograd
Doručak. Polazak na turu kroz kanjon Samokovske reke. Bajkovit predeo Samokovke kao da je scenografija za snimanje filmova o prirodi. Bezboj velikih brzaka, vodopada laguna, koje je moguće videti samo izbliza šetnjom niz obale kroz gustu, prvo četinarsku a niže bukovu šumu. Interesantan je podatak po kome je ova reka dobila ime jos u doba Rimljana koji su ovde kopali rudu. Sama reka je zahvaljujuci svome strmom padu, dosta brza i jaka, tako da je kod kopanja rude ova voda sama izdvajala zlato i gvoždje iz rude a potom svojom snagom pri obradi metala sama i kovala… Reka koja je sama kovala Samokovka. Posle silaska, vozilo nas čeka i nastavljamo put kroz Dolinu jorgovana – Klisuru reke Ibar. Moguć je obilazak srednjevekovnog grada Magliča. Dolazak u Beograd u večernjim časovima. Kraj programa.